23 јун, 2021

Perga sa Homoljskih planina


 Priprema perge od polena započinje tako što pčele donesu u svojim korpicama polen u košnicu, zatim ga ubacuju u ćelije saća pri tome mešajući ga u odnosu 25 odsto meda i 70 odsto polena, uz dodatak pljuvačke bakterija i kvasaca.Preporučeno je pergu koristiti pomešanu sa medom i to tri puta dnevno na 20 minuta pre svakog obroka.

Perga predstavlja glavni izvor proteina, tačnije amino-kiselina za pčelinju koloniju, samim tim konzumiranje perge je veoma dobro i za ljude i predstavlja kvalitetan izvor proteina.

Perga je funkcionalna hrana i zbog velike količine živih bakterija i gljiva. Ponaša se kao probiotik (lek) u digestivnom traktu, ali utiče pozitivno i na ceo organizam. Ona povoljno utiče na regulaciju rasta tumora i ima pozitivan antiinflamatorni i antialergijski efekat. Eksperimenti su rađeni i na kulturi ćelija životinja u laboratoriji koji su to potvrdili

  1. Vitamina A, B, C, E, K i mnogih drugih
  2. Enzima
  3. Minerala (kalijum, cink, magnezijum, kalcijum, gvozdje, selen…)
  4. Aminokiselina (koje se zahvaljujući procesu fermentacije izuzetno lako resorbuju u organizmu)
  5. Biofenolnih jedinjenja: kvercetin, mircetin,herbacetin glikozid
  6. Proteina
  7. Nezasićeniih masnih kiselina

Izuzetni lekoviti efekti postižu se kod:

  1. Teških oboljenja jetre
  2. Demencije
  3. Tegoba sa štitnom žlezdom;
  4. Svih vrsta maligniteta (naročito se preporucuje za saniranje neželjenih efekata hemio i radioterapije)

06 мај, 2017

Мед као лидер алтернативне медицине

Banderola 3Корисни ефекти меда на људско здравље одавно су препознати. Данас су многи од тих позитивних ефеката проучавани да би се расветлили начини деловања. Овај преглед укратко резимира најбоље проучене карактеристике меда, истичући га као атрактиван и незаобилазан део алтернативне медицине.
У овим извештајима, здравствене предности меда у распону од антиоксиданса, имуномодулаторног и анти-инфламаторне активности која изузетно висико антиканцерогено дејство, метаболичких и кардиоваскуларних користи, пробиотска својства, контрола људског патогена, и антивирусну активност.
Ове студије подржавају да биолошка активност меда углавном зависи од његовог цветног или географског порекла јер да би мед био квалитетан мора потицати из незагађене околине са пуно разноврсне флоре.
Поред тога, пронађена је нека обећавајућа синергија између меда и антибиотика, као и неке антивирусне особине које захтевају даљу истрагу.Све у свему, ова истраживања показују да мед намирница са високом нутритивном вредношћу.

04 мај, 2017

Пчелињи полен лечи гојазност и дијабетес

Пчелињи полен може да помогне лечење гојазности и дијабетеса

Пектински полисахарид у пчелињем полену смањује исхраном изазваном хепатитични стеатозеис и отпорност на инсулин, индукцијом АМПК / мТОР-посредоване аутофагије

Упркос чињеници да се користи као нутријент против дијабетеса и гојазности, механизам деловања пчелињег полена је још већи и компликованији.
Пектински бее поллен полисахарид (РБПП-П) његова структура је карактерисала 13Ц-НМР и Фоуриер трансформ-инфрацрвене спектроскопије (ФТ-ИР). Користећи висок ниво глукозе и ХепГ2 ћелија масних киселина u дијети са пуно масноћа (ХФД) инициранa гојазности kod мишевa, открили смо да њен утицај на функцију инсулина и метаболизам липида на основу аутофагије.

РБПП-П садржи Арабиногалактан, рхамногалацтуронан И и хомогалацтуронан домен. Ин виво студије су показале да П-РБПП приметно побољшана отпорност на инсулин, нетолеранцију глукозе и Стеатозе јетре код гојазних мишева. Супресивни ефекти на П-РБПП Стеатоза јетре и садржаја триглицерида су посредовани повећаном експресијом аутофагије и липаза у јетри. У АМПК оборене ћелије (Прка 1/2 - / - МЕФ) и ХФД-храњених ткива мишева (јетра, тестиси, бело масно, а ингвиналне површина је бело масно), РБПП П-АМПК побољшава аутофагију и / мТОР-зависна ваи ин јетра, али не у масном ткиву.

Ови налази показују да пчелињи полен полисахарид ублажава хепатичну стеатозу и отпорност на инсулин промовисањем аутофагије виа АМПК / мТОР-посредоване сигналног пута, сугеришући да РБПП-П може бити нови терапеутски агенс који се користи за лечење гојазности и дијабетеса.

11 фебруар, 2017

Извоз меда из Србије у 2016.години

извор: spos.info
Ukupno je izvezeno 2145 tona meda u vrednosti od 9.161.000 dolara odnosno 8.306.000 evra. 
Iako je godina bila katastrofalna po prinosima, očigledno je da je dosta meda ostalo na zalihama, te je ukupna vrednost izvoza ipak na nekom prosečnom višegodišnjem nivou. 
Evo i kako se kretao izvoz po godinama, počev od 2004. kada je Srbija dobila izvozni broj za izvoz meda u EU: 
2004: 122 tone
2005: 59 tona
2006: 159 tona 
2007: 390 tona 
2008: 638 tona 
2009: 913 tona 
2010: 1959 tona 
2011: 1108 tona 
2012: 2967 tona 
2013: 3371 tona 
2014: 1804 tone 
2015: 2045 tona 
2016: 2145 tona 

Evo i količina izvezenog meda po zemljama u 2016. godini (podaci su stigli iz RZS, pa se zbir ne poklapa za dve tone, pretpostavljamo zbog zaokruživanja): 
Izvoz meda po zemljama u 2016.godini
Rb. Države
U 000 USD
Težina u tonama
Indeks
2015/2014
1.Italija
3.526
839
128
2. Norveška
1.691
342
101
3. Crna Gora
   714
193
  75
4.Nemačka
   670
198
  33
5. Austrija
   470
129
100
6.Švedska
   405
  86
7.Belgija
   332
  68
8.Bosna i Hercegovina
   287
  67
  91
9. Španija
   273
  68
  60
10. Makedonija
   171
  62
  34
11.Ujedinjeni Arapski Emirati
   165
    2
12.Rumunija
   156
   42
13.Japan
   108
   23
14. SAD
     74
   10
  73
15. Švajcarska
     34
    7
  21
16. Irak
     30
   5
514
17. Francuska
     14
   1
172
18.Velika Britanija
     12
   2
19.Slovačka
      3
0
Ukupno
9.135
2.143
95

08 јануар, 2017

Пчелињи отров Потенцијални Кључ као превентива ХИВ-у


Пчелињи отров може бити кључ за пораз ХИВ-а

Лорен Сантие, помоћник уредника
Датум објаве: уторак, јануар 03, 2017

Отров мелитин, пептид који се налази у жаоци пчела која убризгва при убоду, може послужити као превентива против ХИВ-а када се примењује пре сексуалне активности, према новој студији. Овај приступ би потенцијално мого уништити ХИВ стварањем рупе у коверти која окружује вирус.

Иако мелитин може убити вирусе, то је цитолитичка, што значи да може да уништи ћелије повећавајучи њихову пропустљивост. На срећу, он не утиче негативно на значајне људске ћелије, према иТЕЦХ Пост.

Резултати студије спроведене од стране истражитеља из Вашингтон универзитета, утврдио да  мелитин везивањем до сложених наночестица, дозвољава да једињење селективно циља ХИВ без утицаја невирусне ћелије !

05 јануар, 2017

Otkrivena bakterija koju prenosi Varoa!


Po informacijama koje kruže  u pčelarskim krugovima širom Srbije,rezultati dosadašnjeg zimovanja pčelinjih društava su PORAŽAVAJUĆI !!! Pojedini pčelarski stručnjaci tvrde da je ove godine već zabeležen najveći procenat stradanja pčela u jesenjem periodu. Procenat gubitaka se kreće od 15 do 50% stradalih sa veoma sličnim simptomima kao što su mali broj uginulih pčela na podnjači uz prisustvo hrane u košnici! Društva su jednostavno nestala !
Mart je daleko a gubici su ogromni. Da li je uzrok varoa ili "udruženi" uzroci ostaje nauci da dokaže. 
Preporuka svim kolegama da stetoskopom oslušnu svoja društva .
A University of Wisconsin-Stout biology professor discovers a bacterium that may be responsible for years of increasing bee die-offs.
U S.A.D. na univerzitetu Wisconsin-Stout,profesor  Jim Burritt i njegovi studenti su pronasli patogenu bakteriju „Serratia marcescens“ skraceno „Ss1“.Ova bakterija verovatno doprinosi masovnim zimskim uginucima pcelinjih drustava sirom planete.Ovu bakteriju (Ss1)  prenosi Varoa i to je veoma vazno otkrice jer dosada se mislilo da ovaj pcelinji krpelj prenosi samo viruse.
Profesor  Burritt kaze:Mi nismo jos zasigurno potvrdili da ova bakterija izaziva zimski pomor pcela ali utvrdili smo da je ova bakterija prisutna u zaista velikim koncetracijama u krvi obolelih pcela.Nadamo se da ce ovo otkrice Americkih biologa doprineti smanjenu rastuceg trenda izumiranja pcela!

You feel a real loss,” Burritt says. “It's more than a monetary loss.”

12 новембар, 2016

Pčelar najlepše zanimanje



Pre sedam decenija pčelarstvom je počeo da se bavi Dragiša Lazarević. Nasledili su ga ćerka Radica i zet Dragiša, a danas u istom domaćinstvu pčelarenjem se bavi njihov sin Milan Miladinović sa svojom suprugom Karolinom. Milan i Karolina su primer mladih ljudi u Petrovcu na Mlavi, koji su se profesionalno posvetili pčelarstvu, grani koja ima veliki potencijal razvoja.
Na samom početku bavljenja pčelarstvom Milan je shvatio da je za uspeh potrebna stalna edukacija te je tako između ostalog pohađao i kurseve o proizvodnji meda, organizovane u okviru projekata "Sačuvajmo njeno veličanstvo pčelu" 2013. godine i "Proizvodnja meda - izvozna šansa Braničevskog okruga" 2014. godine.

Najveća podrška od porodice

Proizvodnja meda se u ovom domaćinstvu najpre odvijala u košnicama pološkama da bi sledeće generacija počela da koristi tada savremenije Dadan Blatove košnice koje karakterišu polumedišta.
"Polumedišta Dadan Blatovih košnica veoma su korisna jer omogućavaju da se dobije visokokvalitetni sortni med koji na tržištu postiže visoku cenu. Roditelji i danas aktivno učestvuju u proizvodnji. Najviše u pripremi pčelarskog materijala i vrcanju meda. Supruga Karolina i ja smo zaduženi za rad na pčelinjaku, a tradiciju će, verujemo nastaviti i naše troje dece koji rastu uz ljubav prema pčelama. Najdragocenija mi je pomoć supruge koja zajedno samnom podnosi visoke temperature, ubode pčela, nespavanje. Može se reći da sam pravi srećnik, jer je moja životna saputnica, pravi partner u poslu", kaže Milan.

Proizvodnja meda nema puno zahteva

U budućnosti se očekuje da se ljudi u svetu pa i u Srbiji prate trend prirodne i zdrave hrane. Sve više je i onih koji se odlučuju da se baave pčelarenju što svakako pozitivno utiče na razvoj pčelarstva u Srbiji, koje još uvek nije dostiglo svoj potencijal u proizvodnji meda. U pčelinjaku Miladinovića ima 200 Dadan Blatovih desetoramnih košnica.
"Proizvodimo med,pčelinje proizvode ali i matice pčela i rojeva. Pčelinjaci su raspoređeni na četiri lokacije u podhomolju, a izvodimo ih na ispašu kasnog bagrema u okolini Žagubice gde ostaju i na livadskoj paši do kraja leta. Poštujemo osnovne postulate pčelarstva što nam omogućava jednostavno i jeftino pčelarenje, pri kom dobijamo med vrhunskog kvaliteta sa dobrom cenom. Pčelinjem društvu uvek ostavljamo Plodišni medi nemamo potrebe za dopunom hrane sirupom ili pogačama. Uvek imamo zdrava i jaka društva koja maksimalo iskoriste svaku ispašu. Košnice ne utopljavamo ni sa čim i ne radimo nikakve stimulacije jer se to pokazao kao bespotreban posao. Dovoljno meda u plodištu, društva očišćena od varoe i mlada matica su osnovni zadaci koji se moraju ispinuti do sredine septembra da bi spokojno dočekali bagremovu pašu naredne godine”, objašnjava Milan.

U pčelarenju neophodni strpljenje i volja

Ovaj pčelar napominje da su moderno doba i negativni uticaji iz sveta ubedili ljude da je profit jedino za šta vredi živeti, a da taj cilj opravdava korišćenje svih sredstava u njegovom ostvarivanju. Nažalost ta tendencija nije zaobišla ni pčelare. Tako, nije retka pojava da se i mnogi mladi ljudi pri odlucu da započnu da se bave pčelarenjem rukovode samo profitom, a pri tome zaborave više bitnih stvari. Ne treba zaboraviti da je pčelarenje dug proces, a uspešno jož duže uz veća ulaganja uz mnogo strpljenja i čvrste volje.
"Da li ste vi spremni na sve to? Nadam se da većina jeste zato što vredi sve to istrpeti jer čast je i zadovoljstvo baviti se tako plemenitim zanimanjem kao što je pčelarstvo. Treba spremiti digitrone ali ne računati profit već ulaganje. Nova košnica, roj, satne osnove, prihrana, selidba, mesto za pčelinjak, postolje, odelo, nož, dimilica, vrcaljka, trud. Treba biti mudar i učiti na tuđim greškama. Ko zna, možda uz malo sreće naša deca uživaju u blagodetima našeg rada. Možda oni dosanjaju san o hiljadama košnica i desetinama radnika na sopstvenom pčelinjaku. Bio hobista ili profesionalac, svako bez razlike oseti pozitivnu energiju kada uđe u proleće na svoj pčelinjak, čuje najprijatniji zvuk na svetu i oseti opijajući miris. Zar ima srećnijeg čoveka od pčelara, koji se druži sa tako veličanstvenim bićima. Verujem da ne i da smo mi zaista privilegovani, a da toga nismo ni svesni,” zaključuje na kraju Milan Miladinović.
Zahvalnost Danijelu Grujiću i sajtu www.agroklub.rs