Počeću od higroskopnosti meda radi boljeg upoznavanja - a to je upijanje vode iz vazduha. Higroskopnost meda je svojstvo meda da upija i zadržava vazdušnu vlagu.Ovo njegovo svojstvo potiče od prisustva voćnog šećera. Utvrđeno je da zreo med ima 17,4% vode, ali u sredini gdje relativna vlažnost vazduha oko 60% ne mijenja svoj procenat vode. Pri većoj relativnoj vlažnosti vazduha procenat vode u medu ide naviše, a pri manjoj se smanjuje, med se suši. Ovdje je riječ o pogrešnom shvatanju da držanjem otvorenih kanti sa medom da med gubi procenat vode u sebi.
Primjeri: Med držan u otvorenom sudu u prostorijama gdje je relativna vlažnost vazduha 81 % poslije 3-4 mjeseca procenat vode sa 17,4 % povećava se na 32%, a u prostorijama gdje je procenat vlažnosti vazduha 100% procenat vode u medu povećava se na 55,2 %, u prostorijama gdje je relativna vlažnost bila 20% poslije četiri mjeseca procenat vode u medu smanji se sa 17,4% na 10,6%.
Vlaga iz vazduha teže prodire u kristalisan med i zbog toga je ovaj manje higroskopan nego tečni med. Medljikovac je higroskopniji od nektarnkog meda. Ovo sam sve napisao da bi se došlo do ovoga - došlo je vrijeme pripreme zajednica za zimu i treba obratiti pažnju na ovo: Med zatvoren u saću - ramovi sa medom, kada se čuvaju u vlažnoj prostoriji, takođe upija vlagu, koja prolazi kroz medne poklopce ćelija. Zbog povećanja zapremine ovlaženog meda na poklopcima se pojavljuju pukotine kroz koje med počinje da curi. Takav med lako ukisne. To se može vidjeti na ramovima koji su pored bočnih zidova a stoje nepokriveni pčelom zimi (kod pološki ). Prilikom čuvanja meda uvijek na umu treba imati njegovu higroskopnost, usljed čega može izgubiti svoj kvalitet. Ja lično čuvam rezervne ramove sa medom u košnice sa pčelama nastavljače. Iste vadim početkom zime i stavljam poklapam preko satonoša. Treba koristiti digitalni refraktometar za određivanje % vlage u medu. Pročitajte ovo i odaberite mjesto za čuvanje meda za proljeće.
Нема коментара:
Постави коментар